Savjeti mladih – Kako dalje?

Savjeti mladih u Hrvatskoj igraju ključnu ulogu u osnaživanju mladih i njihovom uključivanju u procese donošenja odluka na lokalnoj i regionalnoj razini. No, unatoč postojanju zakonskog okvira, njihova provedba često nailazi na izazove – od nedovoljnog interesa donositelja odluka do manjka jasnih mehanizama za praćenje rada savjeta. Upravo ti izazovi bili su u fokusu projekta “Savjeti mladih – kako dalje?“, koji je proveo Info zona s partnerima, uz podršku Fonda za aktivno građanstvo u Hrvatskoj.

Projekt je imao za cilj analizirati stanje i potrebe savjeta mladih u Hrvatskoj, osnažiti njihov rad te unaprijediti participaciju mladih u procesima odlučivanja. Kroz istraživanja, zagovaračke aktivnosti i razvoj alata za kvalitetniji rad savjeta, postavljeni su temelji za dugoročnu promjenu u načinu na koji mladi sudjeluju u donošenju odluka.

Foto: Info zona

Ključni rezultati projekta

Tijekom provedbe projekta izrađene su smjernice i preporuke za osiguravanje kvalitetnog rada savjeta mladih, koje su objedinjene u publikaciji Savjeti mladih – prostori suradnje i putokazi za budućnost. Publikacija je već u prvim mjesecima nakon objave preuzeta više od 100 puta, a tiskane verzije distribuirane su relevantnim dionicima.

Projekt je uključivao i participativno istraživanje koje je obuhvatilo 146 predstavnika jedinica lokalne i regionalne samouprave (JLP(R)S) te 118 bivših i sadašnjih članova savjeta mladih. Ove brojke premašile su početna očekivanja, što pokazuje da postoji značajan interes i potreba za unaprjeđenjem rada savjeta mladih.

Osim istraživanja, organizirani su sastanci s donositeljima odluka, uključujući predstavnike Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade. Kroz zagovaračke aktivnosti, partneri na projektu sudjelovali su u javnom savjetovanju o izmjenama i dopunama Zakona o savjetima mladih, pri čemu su uputili više od 30 prijedloga, od kojih su neki i prihvaćeni.

Održan je sastanak sa Središnjim državnim uredom za demografiju i mlade

(24.02.2023.) Tema sastanka bilo je uključivanje mladih u procese donošenja odluka, odnosno aktualne izmjene i dopune Zakona o savjetima mladih te preliminarni rezultati istraživanja o savjetima mladih.

Predstavnice Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade te predstavnici i predstavnice udruga koje provode projekt “Savjeti mladih – kako dalje?” održali su online sastanak. Tema sastanka bilo je uključivanje mladih u procese donošenja odluka, odnosno aktualne izmjene i dopune Zakona o savjetima mladih te preliminarni rezultati istraživanja o savjetima mladih.

Na sastanku je istaknuto da prema rezultatima istraživanja savjeti mladih često provode aktivnosti koje ne odgovaraju djelokrugu, svrsi i cilju savjeta mladih, a za što troše i znatnu količinu javnih financijskih sredstava. Analizom 169 aktivnosti iz 13 programa savjeta mladih u Republici Hrvatskoj dolazimo do podatka da se gotovo 40% od ukupnih iznosa proračuna savjeta mladih troši na aktivnosti koje ne odgovaraju djelokrugu savjeta mladih. Govorimo o iznosu od 20.024,58 eura od ukupno 53.434,32 eura kroz 9 analiziranih financijskih planova programa rada savjeta mladih. Kada se usporede ukupan broj analiziranih aktivnosti (169) s brojem aktivnosti koje su u duhu cilja i svrhe djelovanja savjeta mladih (111) ili onima koje se nedvosmisleno odnose na neku od aktivnosti propisanih kao obvezne u članku 19. Zakona o savjetima mladih (67), dolazi se do podataka koji upućuju na raskorak onoga što savjeti mladih provode, u odnosu na zakonski djelokrug njihova rada. Istovremeno, preliminarni rezultati istraživanja o potrebama predstavnika/ca JLP(R)S-ova u radu sa savjetima mladih upućuju na zaključak kako JLP(R)S-ovi imaju potrebu za podrškom u stvaranju motivirajućeg okruženja za rad savjeta mladih i/ili stjecanje vještina za bolje razumijevanje i rješavanje čimbenika koji dovode do slab(ij)e motivacije članova/ica savjeta mladih (23, 32%, N=78). Ovo su samo neke od spoznaja istraživanja proizašlog kroz anketiranje 194 predstavnika/ca JLP(R)S-ova i 200 članova/ica savjeta mladih koje je započelo na prošlogodišnjoj Nacionalnoj konferenciji savjeta mladih Republike Hrvatske u Šibeniku.

Najavljeno je da će se u sljedećoj fazi projekta “Savjeti mladih – kako dalje?” osmisliti alati za praćenje provedbe Zakona te izraditi edukacijski materijal sa smjernicama i preporukama za osiguravanje kvalitetnog rada savjeta mladih i participacije mladih u donošenju odluka. Sa Središnjim državnom uredu za demografiju i mlade dogovorena je i suradnja na izradi Predloška za izradu programa rada savjeta mladih.

Izvor: kakodalje.hr

Izazovi i naučene lekcije

Jedan od ključnih izazova s kojima se projekt suočio bio je manjak sustavnog praćenja rada savjeta mladih te neujednačena praksa u različitim dijelovima Hrvatske. Neki savjeti mladih postoje samo formalno, dok su drugi aktivni, ali se suočavaju s ograničenjima u resursima i podršci. Također, pokazalo se da mladi često nisu dovoljno upoznati s mogućnostima sudjelovanja u savjetima mladih, što dodatno otežava njihovu funkcionalnost.

Projekt je pokazao da je potrebno dodatno raditi na podizanju svijesti o važnosti participacije mladih te na osnaživanju jedinica lokalne samouprave u implementaciji zakonskih okvira.

Predstavljeni rezultati istraživanja i priručnik za sudjelovanje mladih u savjetodavnim tijelima

(16.10.2023,) U petak je u Zagrebu i na online platformi Zoom održano završno događanje projekta “Savjeti mladih – kako dalje?”. Projekt za cilj ima osnaživanje smislenog sudjelovanja mladih u savjetodavnim tijelima županija, gradova i općina. Među 50-ak sudionika najviše je bilo predstavnika organizacija civilnog društva i savjeta mladih, ali online su sudjelovali i predstavnici gradova i županija te drugi zainteresirani.

U uvodnom dijelu Goran Biličić iz Info zone predstavio je projektne aktivnosti koje su provedene tijekom proteklih 13 mjeseci. Prisjetio se tako i doprinosa procesu izmjena i dopuna Zakona o savjetima mladih. U tom procesu, projektni partneri su u javno savjetovanje uputili nekoliko desetaka prijedloga i komentara od kojih je dio i prihvaćen. Istakao je i uspješnu suradnju sa Središnjim državnim uredom za demografiju i mlade na izradi Predloška za izradu programa rada savjeta mladih. U nastavku programa čuli smo više o norveškim primjerima dobre prakse, važnosti provedenog istraživanja te produciranom priručniku.

Norveška praksa: Svaka sjednica općinskog vijeća počinje govorom mladih

Antonia Kuzmanić iz Info zone prisutnima je prenijela iskustva uključivanja mladih koja imaju norveški partneri. Osim predstavnika projektnih partnera, u studijskom posjetu norveškoj općini Lindesnes bili su i predstavnik Savjeta mladih Grada Osijeka te predstavnice savjeta mladih Grada Pazina i Grada Trogira. Uspoređujući hrvatske i norveške prakse, Antonia je izdvojila ključne razlike. Kao zanimljivost istaknula je da u Norveškoj mladi s 19 godina prestaju biti članovi Vijeća mladih. Naime, s punoljetnošću, oni mogu birati i biti birani u sva politička tijela pa se smatra da nema potrebe da djeluju i kroz Vijeće mladih. Pozitivne reakcije prisutnih imala je praksa norveških partnera prema kojoj svaka sjednica općinskog vijeća počinje govorom predstavnika Vijeća mladih. U petominutnom govoru, mladi tako imaju priliku vijećnicima izložiti aktualnu problematiku koja se tiče mladih.

Govoreći o provedenom istraživanju, Maša Cek iz Udruge “Delta” istaknula je ključne zaključke. Prethodno je objasnila korištene istraživačke metode te je istaknula da je ciljana skupina bila uključena i u pripremu istraživanja. Analizom dokumentacije obuhvaćeno je 13 programa rada savjeta mladih, a upitnik je ispunilo gotovo četiri stotine članova savjeta mladih i zaposlenika gradske uprave. Dodatno, u fokusnim grupama sudjelovalo je 20 članova i članica iz 17 savjeta mladih. 

Gotovo 40% proračunskih sredstava savjeti mladih troše neopravdano

Rezultati istraživanja ukazali su na alarmantan podatak da gotovo 40% proračunskih sredstava savjeti mladih troše neopravdano, na aktivnosti koje nisu u njihovom djelokrugu rada. Zabrinjava i podatak da 70% zaposlenika i zaposlenica javne uprave nije prošlo nikakvu edukaciju o radu sa savjetom mladih. Cjeloviti istraživački izvještaj dostupan je za preuzimanje.

Na kraju dvosatnog događanja Sara Sušanj iz Udruge “Delta” predstavila je priručnik “Savjeti mladih – prostori suradnje i putokazi za budućnost”. Na potrebu za ovakvim priručnikom ukazali su rezultati istraživanja, ali i pozitivne reakcije sudionika događanja. Sadržaj priručnika prezentiran je na ukupno 60 stranica i podijeljen je u dva dijela. U prvom dijelu nude se smjernice i preporuke za osiguravanje kvalitetnog rada savjeta mladih i participacije mladih u donošenju odluka. U drugom dijelu opisane su smjernice za izradu programa za mlade s protokolom za praćenje provedbe i evaluacije programa za mlade. Zainteresirani mogu besplatno preuzeti digitalnu verziju ili naručiti tiskanu verzija priručnika. Na mail antonia@infozona.hr mogu se javiti svi zainteresirani za online konzultacije o sadržaju priručnika.

Izvor: kakodalje.hr

Dugoročni utjecaj i budući koraci

Zahvaljujući projektu, kreirani su konkretni alati koji će dugoročno koristiti savjetima mladih, udrugama mladih i donositeljima odluka. Osim toga, projektni tim je već pokrenuo nastavak aktivnosti kroz Erasmus+ projekt koji će se baviti daljnjim jačanjem participacije mladih.

Savjeti mladih mogu i trebaju biti most između mladih i institucija, ali za to im je potrebna snažna podrška, sustavno praćenje i kvalitetni alati. Projekt “Savjeti mladih – kako dalje?” napravio je značajan iskorak u tom smjeru, no borba za smisleno uključivanje mladih u donošenje odluka tek je započela. Sve informacije o dosadašnjem radu na ovoj važnoj temi, kao i planovima za budućnost, možete pronaći na stranicama https://kakodalje.hr/pocetna

Foto: Info zona
Povečanje slova