Demokratsko procijepljenje – debatni klubovi i deliberativna demokracija kao model razvoja demokratskih kompetencija i participativnog donošenja odluka

Slabija dostupnost različitih aktivnosti koje bi osposobile građane za proaktivno razvijanje i zagovaranje svojih stavova nije karakteristična samo za mlade u našem društvu već je ona odraz niske razine svjesnosti o važnosti aktivnog građanstva općenito. No, ovaj nedostatak ogleda se najviše prema onim mladima kojima je, zbog različitih vanjskih čimbenika poput stanovanja u ruralnim sredinama, dostupnost aktivnostima za razvoj demokratskih vještina manja nego inače.

Hrvatsko debatno društvo u sklopu projekta „Demokratsko procijepljenje – debatni klubovi i deliberativna demokracija kao model razvoja demokratskih kompetencija i participativnog donošenja odluka“ proširuje debatne klubove kao uspješan model građanskog odgoja i obrazovanja koji razvija vještine argumentacije, kritičkog razmišljanja, izražavanja, timskog rada, senzibilizira na različitost i važnost ljudskih prava te osnažuje za informirano djelovanje. Kako izgleda put razvoja demokratskih kompetencija mladih i njihovih nastavnika ispričale su nam Branimira Penić, koordinatorica projektnih aktivnosti i Darija Jeger, trenerica i mentorica mladima na projektu.  

POKUCALI NA VRATA ŽUPANIJA I ŠKOLA U KOJE SE RIJETKO DOLAZI

U sklopu projekta provedena je edukacija za nastavnike i nastavnice o načinima provođenja debatnog modela u sklopu građanskog odgoja i obrazovanja u kojoj je sudjelovalo 40 srednjih škola iz različitih županija; Vukovarsko-srijemske, Karlovačke, Šibensko-kninske, Bjelovarsko-bilogorske, Sisačko-moslavačke i Brodsko-posavske. Mentori koji rade s nastavnicima su volonteri s ostvarenih čak 1600 volonterskih sati u 2022. godini, a u projektu je do sada sudjelovalo 900 osoba od kojih je 658 mladih. Brojke govore puno, ali i rezultati na terenu.

„Naš tim proveo je 25 sastanaka s nastavnicima, trening s učenicima o debatnoj metodologiji, 8 deliberacija od kojih su dvije uvažene. U Kninu će se osigurati prostor za druženje za mlade dok će se u Vukovaru organizirati prva Norijada koju su do sada učenici slavili u Vinkovcima.“ – govori nam Branimira koja ističe kako je uloga HDD-a kao saveznika u zajednici jednostavno potaknuti donositelje odluka na sudjelovanje u projektnim aktivnostima tj. procesima deliberacije.

„Aktivnosti smo provodili u manjim školama, uglavnom strukovnim, čiji nastavni plan i program ne omogućava ovakve vrste dodatnih aktivnosti zbog sustava praksi ili praktikuma koji se održavaju u školi. Učenici i nastavnici uglavnom se nalaze nakon nastave, najčešće je to oko 19 sati navečer. No, bez obzira na različite poteškoće s kojima smo se susretali, a koje su bile vezane uz organizaciju vremena u školama, pokazalo se kako strukovne škole imaju veliki interes za ovakve oblike rada s učenicima. Većina županija u kojima smo radili suočava se s izazovima učenika putnika kojima je prijevoz otežan zbog nedovoljne povezanosti linija, a zbog toga nerijetko učenici moraju dolaziti sat vremena ranije u školu ili čak nekoliko sati kasnije iz škole. Ova činjenica nas je, kao nekoga tko dolazi iz Zagreba u kojemu je povezanost linija ipak kvalitetnija, osvijestila kako učenici u ruralnim sredinama nemaju kvalitetan pristup javnom prijevozu.“ – ističe Branimira i dodaje kako su u Vinkovcima u sklopu deliberativnog procesa dogovorene neke nove mjere za mlade poput plaćanja vozačkih ispita maturantima od strane Grada.

ŠTO JE DELIBERACIJA?

U najužem smislu deliberacija znači osiguran prostor u kojemu mladi mogu predstaviti problem s kojim se suočavaju na terenu i mogu biti sigurni da će donositelji odluka biti upoznati s navedenim problemom. Donositelji odluka u ovom smislu su uglavnom ravnatelji i ravnateljice uključenih škola u projekt, ali i načelnici/ice i gradonačelnici/ice gradova i općina u kojima su se provodile projektne aktivnosti. Deliberacija je otvoreni proces u kojemu saznajemo probleme ali i moguća rješenja istih. „Kroz projekt smo radili na osnaživanju nastavnika koji rade s mladima za provođenje neformalnih metoda rada u formalnom sustavu obrazovanja. Svjesni smo da nastavnici moraju biti pristupačniji nego što su inače naučili u formalnom sustavu obrazovanja, a naša uloga je bila pružiti mentorsku podršku nastavnicima u provođenju modela deliberacije kroz debatne klubove. Iznenađuje nas brojka uključenih nastavnika iz strukovnih škola poput medicinskih, ekonomskih i drugih škola koje su pokazale kako postoji veliki interes i potreba za inovativnim modelima podučavanja učenika za aktivno građanstvo.“ – govori Darija koje je imala ulogu mentorice nastavnicima, ali i učenicima u provedbi aktivnosti u sklopu debatnih klubova u školama.

KAKO SUDJELOVATI U DEBATI:

1.    DEBATA NIJE ŠABLONA, ONA VAS TJERA MISLITI IZVAN OKVIRA

2.    BITI SPREMAN NA ISTRAŽIVANJE, KRITIČKO PROMIŠLJANJE I PRIHVAĆANJE MIŠLJENJA DRUGIH

3.    SVE U DEBATI JE SKLONO PROMJENI

4.    ČUTI NAJČEŠĆE DRUŠTVENE ARGUMENTE

5.    DEBATA NIJE CRNO – BIJELA

MODELI SURADNJE S DONOSITELJIMA ODLUKA

HDD ima prepoznatljiv program za škole, no uvijek je izazovno raditi u novim zajednicama. Uloga koju HDD ima jest svojevrsno savezništvo s lokalnim organizacijama civilnog društva ali i drugim predstavnicima lokalne zajednice koji su sudjelovali na deliberacijama, uz širi krug stručnjaka iz različitih područja u lokalnim zajednicama poput predstavnika knjižnica, udruga mladih i dr. „Nama je bilo lakše organizirati ovakve aktivnosti jer smo vanjski dionici i nismo uvijek upoznati s odnosima unutar zajednice pa možda nismo ni toliko opterećeni njima. Mladima je bilo super čuti povratne informacije donositelja odluka u svojim zajednicama, a otvorilo se i pitanje kako oni komuniciraju svoje odluke prema mladima.“

Iz HDD-a su svjesni kako mogu smisliti najbolji plan i rješenje za neki od problema, ali da to i dalje ne znači da će stvari krenuti na bolje. Ono što je važno u ovom procesu jest osvijestiti one koji sudjeluju u deliberaciji kako ideja aktivnog građanstva ima namjeru progovarati o izazovima jer nije za očekivati da će se nešto promijeniti ako informacije ostaju samo unutar određenih društvenih skupina poput razreda, škole ili školskog vijeća. „Svjesni smo kako ovo nije savršeni recept, ali neke deliberacije urode plodom. Čak i one koje ne uspiju imaju za cilj pružiti novu vrstu obrazovanja i osnaživanja. Neka promjena se dogodila, pokrenuo se diskurs, otvorio se prostor za raspravu. Na primjer, u školi u Kutini netko od učenika istaknuo je kako slavina u ženskom toaletu ne radi, a nakon toga bila je uspješno promijenjena. Svjesni smo da su to male promjene ali one se ipak događaju.“ – zaključuje Darija.

ŠTO NAJVIŠE ŽULJA MLADE?

Neki od istaknutih izazova s kojima se mladi susreću su nedovoljna prometna povezanost, škole kao prostori koji su isključivo prilagođeni za učenje, tj. škole u kojima nedostaju prostori druženja (zajedničke prostorije poput dnevnih boravaka i sl.), informiranost mladih o odlukama koje se donose, a koje su vezane uz njih, problem menstrualnog siromaštva, mentalno zdravlje mladih, zaštita okoliša, prostori sudjelovanja mladih i dr.

„Bez obzira što smo kroz projekt radili u različitim županijama i školama, problemi mladih se ponavljaju ili ostaju isti. Ono što možemo primijetiti je da mlade „žuljaju“ one stvari o kojima se priča i na europskoj razini kroz različite strategije i dokumente, no bitka za budućnost je negdje puno više iznad nas.“ – dodaje Darija i naglašava kako nije istina da su mladi nezainteresirani već je problem način na kojih ih se uključuje u procese donošenja odluka.

KAKO TO RADE NA ISLANDU?

HDD- ov partner na projektu, uz Udrugu gradova i Udrugu hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja je i islandska udruga Citizens Foundation koja je u sklopu projekta provela edukaciju za nastavnike o korištenju online alata za deliberaciju. Korištenjem online platformi https://www.citizens.is/getting-started/ i  https://yrpri.org/domain/3 olakšava se proces deliberacije s velikim brojem ljudi, ali i u situacijama u kojima uključivanje nekih sudionika u proces nije omogućen. 

ZAŠTO JE HDD-u OVAJ PROJEKT VAŽAN?

„Kroz projekt smo uvidjeli potrebu proširivanja debatnog modela i na druge dionike u lokalnoj zajednici s naglaskom na odgojno-obrazovni sustav, ali dobili smo i dobar vjetar u leđa za razvijanje novih projekata temeljen onoga što smo iskusili na terenu. Želimo otvoriti još mogućnosti mladima da kroz debatu, koja je model koji nabolje znamo provoditi, budu saslušani od strane onih koji zajedničkom suradnjom mogu ostvariti dobre rezultate.“ – zaključuje Branimira i dodaje kako je HDD prijavio još dva projekta podrške strukovnim školama u širenju i primjeni debatnih modela za demokratizaciju škola.

Hrvatsko debatno društvo projekt provodi u partnerstvu s Udrugom gradova, Udrugom srednjoškolskih ravnatelja i islandskom udrugom Citizens Foundation. Za projekt ukupne vrijednosti 179 310 € osigurano je 140 000 € kroz Fond za aktivno građanstvo u Hrvatskoj, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.