Bilateralna diskusija: Smjerovi za budućnost?

U proteklih pet godina, Fond za aktivno građanstvo (ACF) djelovao je u kontekstu kontinuiranih kriza, društvene polarizacije i nesigurnosti građana, uključujući pandemiju, rat u Ukrajini, inflaciju i društvene sukobe. Unatoč tim izazovima, građani su ostali ključni pokretači promjena, a ulaganje u civilno društvo pokazalo se ispravnim strateškim smjerom.

Na bilateralnom panelu o učincima i budućnosti ACF-a koji je održan kao dio završne konferencije ACF Hrvatska, Igor Vidačak s Fakulteta političkih znanosti naglasio je da, unatoč obećanjima iz pristupnih pregovora s Europskom unijom, sustavna podrška civilnom društvu nije bila osigurana nakon ulaska Hrvatske u EU. U tom kontekstu, ACF je bio neophodan mehanizam za razvoj građanskog obrazovanja, dugoročnih politika i jačanje zagovaračkih kapaciteta organizacija civilnog društva (OCD). Uz stalne autokratske tendencije i smanjenje prostora za civilno društvo u mnogim europskim zemljama, ACF je predstavljao ključni izvor potpore, omogućujući organizacijama da nastave djelovati i opstanu.

Tina Divjak, nekadašnja voditeljica ACF programa u Sloveniji, istaknula je važnost stabilnog i fleksibilnog financiranja civilnog društva, napominjući da su OCD-ovi posljednja linija obrane demokracije. Posebno je naglasila kako je ACF u Sloveniji bio jedini dostupan donator za zaštitu ljudskih prava tijekom mandata Janeza Janše, a njegovi rezultati vidljivi su i kroz uspješnu izbornu inicijativu u Sloveniji 2023. godine.

Iz perspektive norveškog civilnog društva, Marte Oraug Skogtrø iz krovne norveške organizacije Frivillighet Norge naglasila je da je ACF nikada relevantniji. Iako Norveška ima dugu tradiciju stabilne demokracije i visokog povjerenja u OCD-ove, jasno je da demokraciju nije moguće uzimati zdravo za gotovo. Iskustva iz mladih demokracija pokazuju kako otpornost i organiziranost civilnog društva igraju ključnu ulogu u suočavanju s krizama.

Kristin Dalen iz istraživačke zaklade FAFO naglasila je da je vrijeme u kojem živimo obilježeno polarizacijom, koja utječe na sve procese, uključujući odnos između novih demokracija i sve autoritarnijih režima. Ključna poruka ACF-a ostaje jačanje aktivnog, uključivog i održivog civilnog društva, gdje su građani slobodni sudjelovati, izražavati mišljenje i udruživati se. ACF je stoga od presudne važnosti, ne samo za Europu već i u širem globalnom kontekstu.

Lekcije za budućnost: kako osigurati održivost civilnog društva?

U drugom dijelu panela raspravljalo se o lekcijama naučenima i budućim izazovima. Tina Divjak istaknula je da je ACF prvi javni fond koji jasno navodi da ne financira projekte suprotne demokraciji i ljudskim pravima. To je posebno važno u regijama u kojima antidemokratske tendencije jačaju, te je ključno imati jasnu podršku za organizacije civilnog društva.

Profesor Vidačak je naglasio potrebu za novim modelima zagovaranja i strateškim planiranjem, s obzirom na to da državne institucije postaju sve manje otvorene za inicijative iz civilnog sektora. Važno je prilagoditi zagovaračke strategije i razvijati proaktivne koalicije, izlazeći iz uobičajenih okvira djelovanja.

Iz norveške perspektive, Marte je upozorila da kvalitetna suradnja i bilateralno partnerstvo zahtijevaju vrijeme. ACF program, iako ključan, ostaje ranjiv na birokratske prepreke EU koje mogu usporiti ili prekinuti financiranje, ostavljajući organizacije u nesigurnosti. Važno je ojačati međusobno razumijevanje i učiti jedni od drugih, kako bi partnerstva bila dugoročna i stabilna.

Kristin Dalen zaključila je da je najvažnija lekcija da ACF mora nastaviti s djelovanjem. Civilno društvo treba predvidljivo i dugoročno financiranje, jer prekidi u financiranju dovode do gubitka ljudi, organizacija i stečenih znanja. Također, prekomjerno administrativno opterećenje OCD-ova smanjuje njihov stvarni utjecaj. Umjesto kratkoročnih izvještajnih obveza, ključno je dugoročno vrednovanje utjecaja financiranih projekata.

Zaključno, ACF nije samo financijski mehanizam, već i alat za jačanje demokracije, otpornosti i društvene povezanosti, čineći ga danas relevantnijim nego ikad prije.